Predavanje prof. Gorana Raka i  prof. Vanje Ilić o projektima Muzeja vučedolske kulture te projektu uređenja vukovarskog vodotornja

U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik 16. studenog je održano predavanje prof. Gorana Raka i  prof. Vanje Ilić o projektima Muzeja vučedolske kulture te projektu uređenja vukovarskog vodotornja. Predavanje je organizirano u sklopu događanja na Danima kreativnih i kulturnih industrija uz potporu Umjetničke galerije Dubrovnik, Društva arhitekata Dubrovnik i Razvojne Agencije Grada Dubrovnika.

Prof. Goran Rako i prof. Vanja Ilić su se osvrnuli na proces projektiranja, izgradnje i interijerskog uređenja postava Muzeja vučedolske kulture u Iloku te izrazito kompleksnog zadatka uređenja vukovarskog vodotornja. 

Izgradnja Muzeja vučedolske kulture nedaleko Vukovara započeta je 2004. godine, a dovršena u svibnju 2014.  Zadatak je  bio osjetljiv ne samo s arheološke strane, jer se nalazi neposredno uz nalazište  Vučedol, već i zbog prirodnog okruženja u kojem je smješten. Upravo promatrajući krajolik koji ga okružuje došli su do zamisli da muzejskom zgradom povežu dolinu uz obale Dunava i nalazište Vučedol koje se nalazi na brežuljku ponad. Time je rođena ideja o Muzeju u obliku serpentina. Blagi nagibi rampa omogućuju kretanje kroz postav prema autentičnoj lokaciji Vučedola, ishodišta vučedolske kulture. Stražnja strana Muzeja je ukopana u brijeg, dok je pročelje otvoreno velikim staklenim plohama prema prirodi. Zgrada Muzeja jasno ukazuje na želju za što manjom intervencijom u krajoliku što je dodatno i naglašeno travnatim i prohodnim krovom Muzeja. Interijerski prostor Muzeja je jednostavan; goli betonski stupovi su završno obojani u crnu boju dok je na podnu oblogu postavljen hrastov parket. Time se postigao fokus na postav Muzeja, koji osim pronađenih ostataka vučedolske kulture prenosi priču širu od samih fizičkih predmeta, već predstavlja cjelokupnu kulturu koja je živjela upravo na tom području.

U drugom dijelu predavanja predstavljen je projekt obnove vukovarskog vodotornja za kojeg je rad Radionice arhitekture prof. Raka trenutno u izgradnji. Prijedlog obnove gotovo ne dira toranj, već se čuvaju sve 'rane' koje je vodotoranj doživio tijekom napada na Vukovar. Saniraju se samo oni dijelovi koji mogu predstavljati opasnost za korisnike i to na način da će sve izmjene biti vidljive. Na mjestu bivšeg 'lonca' za vodu smješta se memorijalna soba u kojoj će biti prezentiran napad na Vukovar.  Samo područje oko vodotornja se rješava kao park s dječjim igralištem, auditorijem, ugostiteljskim objektom te sanitarijama za korisnike. Također, na samom ulazu se planira informativni punkt s prodajom ulaznica i suvenira odakle se ostakljenim panoramskim dizalom na vanjskoj strani vodotornja dolazi do memorijalne sobe i vidikovca na krovu tornja. S vidikovca, na kojem se nalazi tribina i zastava Republike Hrvatske, pruža se pogled na grad koji se obnavlja i Dunav. Svi elementi oko vodotornja rješavaju se što suptilnije i 'nevidljivije' da bi sam vodotoranj ostao u fokusu kao simbol pobjede i sjećanja.

Nakon predavanja prof. Raka i prof. Ilić predavanje o projektu vizualnog identiteta vukovarskog vodotornja su održali Karlo Kazinoti i Mišo Komenda čiji je rad na javnom natječaju izabran kao najbolji. Kazinoti i Komenda su svojim projektom htjeli postići vizualno snažno, monumentalno rješenje koje ima pomak od doslovnosti oblika vodotornja, a istovremeno prenosi poruku koju ovaj simbol daje. Toranj je direktno pogođen 640 puta, unatoč tome za cijelo vrijeme borbe za grad ostao je čitav i na istom mjestu. Elementi pokušaja njegove dekonstrukcije postali su dio njegove cjelovitosti. Taj put je slijedio i arhitektonski projektni tim u svom rješenju. Osnovna ideja ovog rješenja je prikazati da je upravo pokušaj destrukcije i ranjavanje grada i njegovog simbola ono što je narod snažnije povezalo i dodatno ojačalo. Oduzimanjem elementa, krugova koji simboliziraju projektile iz jednog kvadrata te njihovim premještanjem premještanjem u okvir novog, prikazuju upravo tu ideju.

<natrag...

 

 

Dizajn: © martha_lights, programiranje: © GEOdata doo. Sva prava pridržana.

   Login