|
Završna konferencija projekta "Baština - pokretač razvoja "
U petak, 6. veljače 2015. godine s pocetkom u 10:00 sati, u prostorima kampusa Sveučilišta u Dubrovniku započela je Završna konferencija projekta "Baština - pokretač razvoja", koji se provodi u okviru Programa prekogranične suradnje između Hrvatske i Crne Gore, u sklopu Komponente II. Instrumenta pretpristupne podrške EU (IPA).
Na početku konferencije prisutnima se obratila gđa. Marina Oreb, voditelj projekta iz Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije koja je svima zahvalila na podršci tijekom provođenja projekta kojeg je Zavod inicirao te prijavio uz pomoć kolega iz Crne gore te partnera Regionalne razvojne agencije DUNEA i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima DNŽ.
Rekla je da je bilo lijepo provoditi ovaj projekt jer je briga o prostoru i za prostor Zavodu izvorna struka Istaknula je da je jako bitno da je područje Dubrovnika u okviru ovog projekta temeljito istraženo.„Nikada dovoljno ne znamo o području u kojem živimo pa bio to i Dubrovnik za koji se čini da je sve napisano i rečeno. Stavili smo se u ulogu zaštitnika da bi na novi način ga pogledali izdaleka, izbliza, sastrane, odozgo, odozdo i ponovo našli suštinu Dubrovnika, ono što nas zadivljuje, oduševljava, zašto smo njegovi štioci i podanici, zašto je libertas ono što nas privlači i što želimo prenijeti našoj djeci i unucima. Zašto je Ston, svako seoce na cijelom našem području ubavo i zašto je dio jedne osmišljene i logične cjeline kojoj se divimo ali je ne znamo nastaviti, što znači da je moramo ponovno upoznati podijeliti sa svima koji su zaboravili ili još ne znaju i nastaviti dalje.
Nakon ovog projekta smo bogatiji i to ne samo za znanje koje smo usvojili, studije koje smo napravili, metodologije za koje smo saznali, način rada na koji smo se podsjetili, nego smo bogatiji i za poznanstva koja smo ostvarili posebno ova s divnim kolegama i sada već prijateljima iz Boke kortorske s kojima razmjenjujemo iskustva i unapređujemo znanja i vještine. Upoznali smo Vrmac, Gornju Lastvu Tivat, vidjeli koji problemi muče njihovu stručnu javnost i udruge i kako ih rješavaju, podijelili s njima naše brige, i izašli bogatiji.
U ovom projektu Zavod je surađivao kao institucija s općinom i udrugama Napredak Gornja Lastva Expeditio i shvatili smo da mi kao institucija ne možemo komunicirati s građanima kao što udruga koja ima svoj krug članova. Stoga smo se više orijentirali na prezentaciju izrađenih studija i promociju izrađenih publikacija stručnoj, a izložbama širem krugu građana, dočim smo gledali kako ove izvanredne dvije udruge okupljaju javnost dodatno i vrlo uspješno koncertima i glazbom i na taj način ljude animiraju i dijele s njima svoju zaljubljenost u krajolik. Nadamo da smo doprli do naših građana i njima uspjeli reći da želimo čuti njihov glas i da želimo da struka postane autoritet i da podignemo ljestvicu za Dubrovnik, da znamo što želimo i gdje to želimo da nas „razvoj“ ne zatekne nespremne i da svi budu znalci prostora i da ne dopuštaju nedopušteno.
Lijepo je provoditi europski projekt, ali moram reći i naporno, posebno ako ga provodite uz redovan posao, ali bez obzira - jedno neopisivo iskustvo od novih saznanja do novih prijateljstava i sigurnosti da ste ipak dio Europe da ste u trendovima da skupljate dobra iskustva i da ih možete primijeniti ali i da smo svjesni što nam nedostaje i na čemu trebamo raditi“
U nastavku je prisutne pozdravio izaslanik gradonačelnika Opštine Tivat, gospodin Petar Vujović koji se prisjetio samih početaka projekta. Napomenuo je da je rad na projektu bio ponekad i mukotrpan, ali da je nakon završetka projekta ostala kvalitetna dokumentacija kao velika vrijednost, ali isto tako i sjećanje na druženje sa kolegama.
Potom se prisutnima obratila zamjenica župana gospođa Marija Vučković koja je čestitala nosiocima i suradnicima radi uspješne provedbe ovog projekta kojega smatra izrazito važnim obzirom da se bavi valorizacijom i zaštitom kulturne i prirodne baštine Dubrovnika i Boke Kotorske i smatra da je ovaj projekt ostvario svoj cilj, da je podigao svijest javnosti o važnosti baštine i o njenim potencijalima.
Gđa. Sanja Cvjetko Jurković je čestitala na provedbi ovako uspješnog projekta te je pohvalila ovu inicijativu da se kroz prostorno planiranje na ovakav način bavi kulturnom i prirodnom baštinom te je rekla da će se i UHA potruditi široj javnosti prikazati rezultate rada ovog projekta.
Uslijedila je prezentacija o samom projektu koju su predstavile kolege iz Crne gore, Sandra Kapetanović iz Expeditio-a i Marija Nikolić iz udruge Napredak iz Gornje Lastve i koja je dala pregled aktivnosti tijekom dvije godine trajanja projekta.
Nakon toga su prezentirane video snimke snimljene tijekom projekta, a koje prezentiraju sa crnogorske strane aktivnosti u sklopu dana pejzaža, a s hrvatske strane općenito o projektu i o kampanji Dani krajolika.
Uslijedila je pauza za kavu i osvježenje u sklopu koje su prisutni pogledali izložbu službenog fotografa u projektu, Željka Šoletića koji je za potrebe projekta istražio stare slike Dubrovnika od poznatog fotografa Thiarda de Llaforesta koji je krajem 19 stoljeća živio i fotografirao po Dalmaciji i koji je ostavio fantastične fotografije Dubrovnika iz tog doba. Gosp. Šoletić je nabavio te fotografije iz Državnog arhiva Hrvatske i snimio nove fotografije s identičnih lokacija kao i Laforest u 19 stoljeću. Ove usporedne fotografije predstavljaju neiscrpno vrelo informacija o prostoru i krajoliku. Osim panoa s fotografijama predstavljene su i razne prezentacije na monitorima između ostalog i video svih reduta i tvrđavica na Srđu, kao i giga pan fotografija na touch screen monitoru da bi se mogao vidjeti svaki detalj fotografije Rijeke dubrovačke s Golubovog kamena.
Uslijedila je prezentacija završne Studije projekta „Identifikacija i valorizacija krajobraza na pilot području Dubrovnika“ koja uključuje i HIA-u tj Procjenu utjecaja zahvata na baštinu za znamenitosti svjetske baštine - Dubrovnik. Nju su predstavili izrađivači Studije, gospodin Aleš Mlakar iz Slovenije i gđa. Katri Lisitzin iz Švedske dok treći član tima, gospodin Gojko Berlengi radi bolesti nije mogao prisustvovati konferenciji.
Gosp. Aleš Mlakar je rekao da je rad na ovoj Studiji započeo proučavanjem povijesnih podataka o ovom području koje je ukratko ispisala gđa. Maja Nodari, te su se na osnovu toga radile analize prostora prema pojedinim tematikama. Izrađena Studija arhiva mapa ovog područja bila je izvanredna baza ulaznih podataka za ovu Studiju te aerofotosnimke iz 60-tih godina koje su bile iznimno koristan izvor podataka i koje su svjedočile da su se jako velike promjene u ovom prostoru dogodile zadnjih 50 godina. Krajobrazna analiza je uključila analizu reljefa, površinskog pokrova, terasa kao i izgradnje Dubrovnika.
Izrađena je i analiza nematerijalne baštine – asocijativni krajolik te je prikazao je i kartu na kojem su prikazane granice kulturnog i prirodnog krajobraza. U svezi Srđa istaknuo je važnost prepoznavanja tog područja kao cjeline i važnost prepoznavanja onog što narušava ukupnu sliku more - Stari grad – Srđ. Osvrnuo se i na dio Studije koji je obrađivao Gojko Berlengi te je istaknuo činjenicu koja se odnosi na izgradnju u Dubrovniku, ali i na cijeloj Hrvatskoj obali – zadnja ljudska generacija izgradila je više nego sve prethodne generacije. Zabilježen je rast građevinskih područja, gradilo se više hotela dok se u isto vrijeme bilježio pad stanovnika što je dovelo do promjene u strukturi stanovništva kao i sadržaja urbanih struktura.
Gđa. Katri Lisitzin je rekla da je Studija rađena u suradnji sa lokalnim kolegama, ali daje externi pogled na područje Dubrovnika. Ona sagledava što je to rizik za baštinu, odnosno utjecaj na baštinu. U prvom redu je potrebno sagledati o kakvoj se promjeni radi i što ta promjena mijenja. Dubrovnik još nema Menadžment plan za svjetsku baštinu i i neupitno je da ga mora imati. Potom je gđa. Lisitzin je govorila o HIA za koju je rekla da predstavlja alat i ona analizira prijetnje svjetskoj baštini, govori o trenutnom stanju svjetske znamenitosti i o njenim mogućim kapacitetima, odnosno o zaštiti baštine. Kao lokalitet svjetske baštine Dubrovnik je upisan 1994 godine i valoriziran je kao srednjevjekovni grad sa svojim teritorijem. Ako se želi promijeniti ono što je definirano kao OUV - Outstanding universal value, svjetska baština se mora iznova nominirati. To donekle predstavlja problem jer je veliki broj lokaliteta svjetske baštine drugačije tada definiran nego što bi to bilo danas, kad se na svjetsku baštinu gleda iz drugog konteksta. Stoga se danas razmišlja o proširenjima buffer zone lokaliteta svjetske baštine što predstavlja najmanju promjenu definiranog lokaliteta. Ova Studija koja je sada izrađena u okviru projekta ustvari predstavlja okvir za HIA-u. U njoj se promatrao cijeli teritorij, krajolik u kojoj se svjetska baština nalazi, jer svjetska baština nije objekt, nego kontekst odnosno setting.Studija je namijenjena prvenstveno lokalnim upravama: Opštinama Tivat i Kotor kojima će kao osnova za planske i strateške dokumenta, poslužiti za adekvatnu zaštitu i za ekonomsku valorizaciju pejzaža Vrmca. Kao rezultat Studije date su smjernice za zaštitu, planiranje i upravljanje kulturnog pejzaža Vrmca.
Uslijedila je prezentacija i izlaganje priručnika od strane gosp. Marko Peterlina iz Slovenije. Kroz priručnik je sažeto prikazan ukupan projekt i uopćeno predstavljene naučene lekcije kroz projekt te date općenite smjernice. Gosp. Peterlin je naglasio da je projekt „Baština – pokretač razvoja“ iznimno bogat izvor znanja i iskustava. Izrada priručnika proizišla je iz potrebe da se to prenese prvenstveno Dubrovačkom i Boka Kotorskom području kao i cjelokupnom hrvatskom i crnogorskom području, odnosno svima koji se bave kulturnom i prirodnom baštinom: institucijama, stručnjacima, civilnim udrugama, dužnosnicima...
Priručnik je ukratko opisao kako je projekt proveden, na koji način je funkcionirao, koje su mu bile aktivnosti i na koji su način provedene. Kao lekcije naučene kroz projekt gosp. Peterlin je naveo slijedeće „Postoje prednosti i nedostaci kad javne institucije provode procese vezane za baštinu. S jedne strane one mogu direktno koristiti proizvedene rezultate projekta kroz izradu prostorne dokumentacije. S druge strane, one mogu imati problema pokušavajući uključiti javnost u svoje aktivnosti jer ljudi nisu navikli na uključivanje u rad javnih Na kraju konferencije prisutnima su se obratile gđa. Marina Oreb i gđa. Marija Nikolić koje su još jednom zahvalile svima na suradnji prilikom provedbe projekta te izrazile nadu da je njegova provedba doprinijela boljem razumijevanju zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom.
Sudionici završne konferencije mogli su u predvorju konferencijske sale preuzeti promotivne materijale izrađene u okviru projekta i to: Brošuru i mapu „Krajodrazi“, leaflet za završnu konferenciju, Priručnik, Kataloge te Povelju o prostornom planiranju kao i druge promotivne materijale projekta.
Službeni dio programa završio je u 16:30 h, te su nakon toga partneri u projektu kao i suradnici pošli na
večeru o konobu "Koračeva kuća" u Grudi gdje su nastavili druženje i razmjenjivali iskustva iz projekta.
Dokumenti:
Prezentacije:
Video:
Foto:
< natrag
|