Projekti Dubrovački vrtni grad i Dubrovački karavanski put

U četvrtak, 7. prosinca 2017.g. organizirane su dvije šetnje za građanstvo u sklopu projekata "Dubrovački vrtni grad" i "Dubrovački karavanski put"  u organizaciji udruge PLACA – kolektiv za istraživanja o prostoru, uz potporu Grada Dubrovnika.

Prva šetnja je započela u 10 sati na Ilijinoj glavici pod vodstvom povjesničara umjetnosti Ivana Viđena, dok je druga šetnja krenula u 13 sati s platoa Lazareta koju je vodio arhitekt David Kabalin.

"Dubrovački vrtni grad" projekt je revalorizacije specifičnog i iznimno vitalnog tipa urbanizma, nastalog dugotrajnom evolucijom zapadnih gradskih predgrađa (Pila, Konala i Boninova), kao vrtnog kontrapunkta gustom urbanizmu grada unutar zidina. Ta su dva komplementarna tipa urbanizma posljedica iste vizije uređenog krajolika, a njihov usporedni razvoj se može pratiti od vremena urbanističkih regulacija u 13. st. pa sve do danas.

Spomenuti urbanizam integrira četiri bitna sloja koji zajedno anticipiraju ideju vrtnoga grada: terasirano zemljište i povijesne putove koji su mu prethodili (kasnije i vodovodne kanale), zatim unutar njih razvijenu matricu zidom ograđenih insula, strukturirane povijesne vrtove te u njih utopljenu ladanjsku i rezidencijalnu arhitekturu iznimne vrijednosti.

Kroz drugi projekt "Dubrovački karavanski put" cilj je istražiti i prezentirati drevni karavanski put koji je stoljećima bio temeljem gospodarskog i kulturnog razvitka Dubrovnika, kao i svih krajeva kojima je prolazio. Polazeći od Lazareta, uspinje se obroncima Srđa te iza Donjeg Brgata prelazi granicu. Prolazeći dalje Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom spaja se na magistralni put i doseže sve do Istanbula.

Projekt "Dubrovački karavanski put" za cilj ima istražiti, revalorizirati i prezentirati mrežu drevnih karavanskih puteva koji su Dubrovnik povezivali s njegovim zaleđem. Danas je tek segment karavanskog puta u blizini Dubrovnika očuvan kao staza koju koriste planinari i stanovnici okolnih sela, no sam je pojam karavanskog puta kao simboličkog i materijalnog nositelja stoljetnog kozmopolitizma, međukulturne suradnje, robne i intelektualne razmjene u potpunosti iščezao iz kolektivne svijesti. Unatoč tome, s obzirom na njegovu golemu važnost i utjecaj na krajeve kojima je prolazio, moguće je govoriti o pravom kulturnom krajoliku kojega je sam bio okosnicom, a duž kojega je bila razvijena gusta mreža dubrovačkih trgovačkih kolonija i konzulata, šireći utjecaje Dubrovnika prema zaleđu i dalje na istok. Očuvana trasa puta slojevito je kulturno dobro, a osim povijesno značajne kulturne razmjene koju je omogućila, posebnu joj vrijednost daju i prirodne ljepote krajolika kojima se proteže, svjedočeći o stoljetnom skladu i povezanosti prirodnih i kulturnih elemenata.

< natrag