Ove godine Grad Dubrovnik obilježava Godinu UNESCO-ve svjetske baštine u Dubrovniku, obilježavajući
- 45. obljetnicu upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske baštine,
- 15. obljetnicu upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te
- godišnjicu upisa arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na Listu Sjećanje svijeta (Memory of the World).
Program u Dubrovniku uključuje preko 100 događanja tijekom cijele godine.
Europska komisija i Europa Nostra svake godine dodjeljuju najprestižniju europsku nagradu za baštinu Europa Nostra Awards.
Za 2024 izabrala je 26 dobitnika iz 18 europskih zemalja, a Društvo prijatelja dubrovačke starine je jedan od dobitnika ove prestižne nagrade kojeg je predložio Grad Dubrovnik. Središnja proslava Godine UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku u organizaciji Grada Dubrovnika, Ministarstva kulture i medija te uz sudjelovanje Europa Nostra održat će se 26. listopada 2024. kada će biti obilježen ovaj događaj.
Povodom tog događaja Društvo prijatelja dubrovačke starine u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, uz potporu Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije organizira međunarodnu konferenciju „Svjetska baština - planiranje i upravljanje“ od 23. do 25. listopada 2024.
Prostorno planiranje ima sve značajniju ulogu u zaštiti kulturne baštine, kulturno-povijesnih cjelina i kulturnih krajolika s obzirom na nove metodologije zaštite i izradu nove generacije konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne cjeline koje su u skladu s važećim stručnim standardima MKIM.
Plan Upravljanja Grada Dubrovnika propisuje obveznu izradu Urbanističkog plana uređenja s detaljnom razinom obrade (UPU za područje svjetskog dobra Grada Dubrovnika s otokom Lokrumom).
S obzirom da Zakon o prostornom uređenju ne prepoznaje specifičnosti prostornog plana za kulturno-povijesne cjeline (nasuprot zaštićenim prirodnim područjima) potrebno je unaprijediti postojeći sustav planiranja u ovom segmentu, te uskladiti Zakon o prostornom uređenju i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na način da se omogući izrada planova za kulturno-povjesne cjeline gradskih obilježja ili prostornih planova posebnih obilježja za kulturno-povijesne cjeline te propisati metodologiju izrade te potrebne stručne podloge (stučno-analitički poslovi unutar kojih su katastri postojećeg stanja objekata, javnih površina, zelenila i infrastrukture).
Godine 2022. doneseni su Standardi i kriteriji izrade konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne cjeline gradskih obilježja, a do tada nije postajala ujednačena metodologija izrade konzervatorskih podloga na nacionalnoj razini. Također u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), Ministarstvo kulture i medija provodi investiciju C2.2. R3-I1 Uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga, koja obuhvaća izradu konzervatorskih podloga za najmanje 60 kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja te uspostavu informacijskog sustava za uslugu e-Konzervatorske podloge povezane s postojećim e-uslugama (e-Građani, ISPU Informacijski sustav prostornog uređenja).
Takve podloge u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izraditi će se za Dubrovnik, Korčulu, Ston i Cavtat i potrebna je ugradnja u prostorne planove nakon čega će biti moguće izdavanje mišljenja, odobrenja i potvrda projektne dokumentacije za zahvate na građevinama u postupcima gradnje i obnove unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina.
Kulturni krajolici i usklađenje s Konvencijom o europskim krajolicima je srodna tema i u kontekstu prostornog planiranja i zaštite kulturno-povijesnih cjelina koje su sastavni dio kulturnih krajolika te je potrebno sagledati pozitivne pomake na državnoj, županijskoj ali i lokalnoj razini ali i dati moguće smjernice i za metodološki okvir te ugradnju krajobraznih podloga u prostorno planske dokumente.
Procjene utjecaja na baštinu (HIA) i procjene utjecaja na okoliš (EIA i SEIA ili PUO i SPUO) sve su češće potrebne za analizu mogućih učinaka i posljedica razvoja na izvanrednu univerzalnu vrijednost (OUV) dobara svjetske baštine u RH.
Međutim, za provedbu Konvencije o svjetskoj baštini i za praćenje stanja dobara svjetske baštine nedostaje zakonodavni okvir i primjena usvojenih metodoloških alata i smjernica za provedbu HIA-e (ICOMOS).
Cilj je ojačati provedbu Konvencije o svjetskoj baštini i zaštitu dobara svjetske baštine upoznavanjem svih ključnih dionika u procesu procjene utjecaja na baštinu o potrebi ugradnje navedenih procesa i postupaka u zakonski okvir te izgradnje kapaciteta i osposobljavanja stručnjaka za sudjelovanje u ovim postupcima (izrada stručno-analitičkih poslova za prostorne planove, HIA, konzervatorske dokumentacije nove generacije, krajobrazne studije)
Svi ovi postupci pretpostavljaju usku suradnju MKIM s MPGI i prevladavanje zakonskih ograničenja te potrebna horizontalna usklađenja ovih zakona radi provedivosti.
Ova konferencija nastavak je međunarodnog simpozija “Budućnost povijesnog urbanog krajolika Grada Dubrovnika, dobra svjetske baštine (UNESCO) – nove metodologije urbane konzervacije u kontekstu upravljanja prostornim razvojem” koji je organizirao Zavod za prostorno uređenje DNŽ u sklopu EU projekta „Baština – Pokretač razvoja“ (2013.-2015.) (10 godina od početka projekta).
PROGRAM - HR
PROGRAM - EN