2024. godina za Dubrovnik je važna zbog nekoliko obljetnica: 45 godina upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15 godina upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis Sjećanje svijeta u studenome 2023. godine.

Te su obljetnice bile povod proglašenju 2024. Godinom UNESCO-ove svjetske baštine u Dubrovniku, pa se tijekom cijele godine u Dubrovniku održava bogati kulturni, znanstveni i edukativni program kojim se ističe univerzalna vrijednost dubrovačke kulturne baštine.

Dio toga programa je i višednevna međunarodna konferencija „Svjetska baština - planiranje i upravljanje“, održana 23. - 25. listopada 2024.g. u Lazaretima, koja ima cilj ojačavanje provedbe Konvencije o svjetskoj baštini i zaštiti dobara svjetske baštine. S obzirom na to da prostorno planiranje ima značajnu ulogu u zaštiti kulturne baštine, cilj konferencije je i upoznavanje svih ključnih dionika s novom metodologijom zaštite i izrade nove generacije konzervatorskih podloga za kulturno-povijesne cjeline Ministarstva kulture i medija, aktualnim Planom upravljanja Grada Dubrovnika te s potrebama za unaprjeđenjem postojećih sustava planiranja, izgradnje kapaciteta i osposobljavanja stručnjaka za sudjelovanje u tim postupcima.

Organizator konferencije je Društvo prijatelja dubrovačke starine u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije, uz potporu Grada Dubrovnika te pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija RH.

Konferencija je okupila gotovo 30 predavača i panelista iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske, Švedske, Njemačke i Bosne i Hercegovine.

Konferenciju je otvorila državna tajnica Dunja Magaš, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja Branka Bačića, a okupljenima su se obratili i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, predsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika Marko Potrebica, online putem pomoćnik glavnog direktora za kulturu u UNESCO-u Ernesto Ottone Ramirez, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac i predsjednik Društva prijatelja dubravačke starine Vedran Kosović.

Sudionicima trodnevne konferencije obratio se predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine Vedran Kosović koji je između ostalog rekao da izazovi suvremenog doba zahtijevaju od nas odgovornost i posvećenost temama koje se tiču upravljanja kulturnom baštinom jer upravo one temelj su njezinog očuvanja i održivog razvoja. Obilježavanje godine UNESCO- ove svjetske baštine u Dubrovniku pružila nam je priliku da kroz ovu konferenciju u suradnji i na poticaj Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije potaknemo raspravu o ključnim izazovima zaštite i upravljanja baštinom te da kroz međunarodnu suradnju i primjere dobre prakse otvorimo dijalog o mogućim održivim rješenjima. Također je istaknuo kako su pitanje očuvanja prostora i jačanje položaja spomeničke baštine u fokusu rada Društva prijatelja dubrovačke starine već više od 7 desetljeća te da mu je izuzetno drago što Društvo i ovom prilikom djeluje kao svojevrsna poveznica potičući suradnju među institucijama. Sva kulturna dobra koja obnavlja društvo te o kojima skrbi poput dubrovačkih gradskih zidina, stonskih zidina, kneževih dvorova, samostana, crkava nekadašnje Dubrovačke Republike zaštićena su kao svjetska i nacionalna baština. Svjesni su da sama obnova nije dovoljna te da je ključno kontinuirano ulagati u podizanje svijesti o važnosti očuvanja te odgovornog upravljanja spomeničkom baštinom gdje jedino tako se može osigurati očuvanje za buduće generacije.
Napomenuo je kako posebnu priču predstavlja upravljanje i gospodarenje obnovljenim objektima. Te da nema ljepše stvari kad obnovljeni objekt živi i postane pokretač razvoja nekoga kraja.
Mišljenja je kako je potrebno dodatno unaprijediti zakonske odredbe u dijelu prostornog planiranja kulturno povijesnih cjelina jer svi svakodnevno svjedoče pritiscima na prostor kako unutar povijesnih cjelina tako i u neposrednoj blizini kojoj prijete da obezvrijede sve što je napravljeno i ponište sav trud koji je uložen. Kao što je ključno raditi na edukaciji javnosti kako bi se spriječile neprimjerene intervencije kulturno povijesnih cjelina jednako je važno educirati i stručnjake koji izrađuju planove i provode njihove odredbe. Samo kroz kontinuirano usavršavanje može se osigurati da naša baština bude očuvana i primjereno korištena – zaključio je.

U ime Hrvatske komore arhitekata nazočnima se obratila Rajka Bunjevac koja je rekla da su prostorno planiranje i arhitektura nedjeljivi dio naše nacionalne baštine, a građani RH imaju sreću da su baštinili izuzetnu i kulturnu i prirodnu baštinu od svojih predaka. To nasljeđe oni su ostavili da ga brižno čuvamo, ali isto tako i unaprjeđujemo, dajemo mu novu namjenu i uređujemo u skladu sa suvremenim potrebama. Stoga je tema ove konferencije usko povezana s onim s čime se mi arhitekti stručno bavimo. Kako je naša divna zemlja bogata kulturnom baštinom mi se u prostornom planiranju vrlo često susrećemo s temom kako pristupiti planiranju u kulturno povijesnim cjelinama. Za to su nam potrebni novi alati, posebice novi zakonski okvir kojim ćemo moći naša znanja, ali i znanja svih stručnjaka koji se specifično bave kulturnom baštinom usmjeriti na prostorno planska rješenja koja će uzeti u obzir raznovrsnost naših urbanih cjelina, regija i drugih područja – rekla je te dodala kako je za našu kulturnu baštinu izuzetno važno da se zakoni iz područja zaštite kulturne baštine i zakoni iz područja prostornog uređenja i gradnje međusobno usklade. Želimo planirati uspješne gradove i regije koje na najbolji način koriste svoje postojeće karakteristike s ciljem očuvanja svojih prednosti kako bi bili pokretač razvoja i pozicionirali se u gospodarskom i u svakom drugom smislu. Želimo konstantno pratiti trendove u zaštiti baštine i omogućiti unaprijeđenje povijesnog urbanog krajobraza kao važan segment i objektivnu prednost koju kao država posjedujemo. Ova konferencija će svakako tome pridonijeti.

Nazočnima se putem video linka obratio i pomoćnik glavnog direktora za kulturu u UNESCO-u Ernesto Ottone R. Pozdravio je organizaciju Konferencije, te je u prilog Konferenciji naglasio da je Odbor za svjetsku baštinu na svom 46. zasjedanju u New Delhiju prošlog srpnja pozvao sve države da prihvate i provedu Preporuku o povijesnom urbanom krajobrazu (HUL) iz 2011. jer je ona ključni alat za usklađivanje očuvanja baštine s urbanim planiranjem i može osigurati očuvanja naše zajedničke baštine za buduće generacije.
Također je istaknuo da je Dubrovnik tijekom svoje povijesti uspio sačuvati svoju dragocjenu baštinu, pokazujući iznimnu otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, s ponosom je istaknuo da je UNESCO dao doprinos poslijeratnoj obnovi Dubrovnika te nastavlja podržavati održivo upravljanje imovinom svjetske baštine.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica rekao je kako se ova međunarodna konferencija simbolično održava u povijesnom zdanju Lazareta, prostoru koji je u prošlosti služio kao karantena, a koji se obnovi zahvaljujući EU sredstvima. Lazareti su danas, dodao je, kulturni i kreativni centar Dubrovnika.
Naš grad nije samo zbir kamenih zdanja, zidina i palača. Dubrovnik je simbol povijesti, kulturne i umjetničke vrijednosti koja nadilazi granice našeg grada i države. Naša baština nije samo gradska, dubrovačka, ona je i hrvatsko naslijeđe koje duboko čuvamo, ali ona predstavlja i baštinu čovječanstva – rekao je Potrebica te dodao kako smo svi odgovorni prema našoj baštini, ne samo kao njezini čuvari već kao nositelji obveza njezinog održivog upravljanja.
Održivo upravljanje baštinom u gradu izuzetno je važno u kontekstu turizma. Turizam je najveći blagoslov, ali ujedno i najveće prokletstvo našeg grada – rekao je te spomenuo sve dokumente i projekte koji se u gradu provode po pitanju upravljanja baštinom.
U svakoj našoj mjeri, stanovnici su na prvom mjestu – dodao je. Potom se vratio deset godina unatrag, u razdoblje sukoba između Grada i DPDS-a. Rekao je kako je tada, kao gradski vijećnik, na jednom skupu izjavio kako je Grad Društvo, a Društvo Grad.
Uvjeren je da je ta simbioza jedinstvena i neponovljiva. Drago mu je da nakon osam godina mandata predsjednika Gradskog vijeća može ponoviti iste riječi koje je tada izgovorio i zahvalio se Društvu prijatelja dubrovačke starine na svemu onome što rade za naš grad.

Vrlo je važno da je 1979. godine UNESCO ušao u Dubrovnik. I prije toga se vodila briga o neprocjenjivom blagu koje smo naslijedili od naših starih, međutim zasigurno je dobro da jedna renomirana institucija kao što je UNESCO sa svojim prijedlozima donekle i kontrolom pridonosi očuvanju ove vrijednosti koju imamo i koju smo naslijedili. Nadam se da će uskoro na popisu UNESCO-a biti još dva naša lokaliteta, Grad Korčula i Ston. Vjerujem da će ispuniti sve uvjete te da će i oni postati dionici na listi UNESCO- ove svjetske baštine – rekao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić te se zahvalio DPDS-u i Zavodu na naporu kojeg su napravili za organizaciju ove konferencije. Napomenuo je i kako je Plan upravljanja zaštićenim svjetskim dobrom UNESCO-a m veliki iskorak u očuvanju onoga što smo naslijedili i onoga što moramo ostaviti našim unucima i praunucima.

Državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš, rekla je kako je zadaća Ministarstva, inženjera i arhitekata štititi i unaprjeđivati hrvatsku graditeljsku baštinu i vrijednost i izgrađenost prostora te je dodala da u tom smislu Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u svom djelovanju kroz prostorne planove, odnosno kroz Zakon o prostornom uređenju štiti taj prostor. Mjere zaštite prirodne i kulturne baštine tema je svih razina prostornih planova. Na tom putu razvija se i informacijski sustav prostornog uređenja koji sadrži sve prostorne podatke pa tako i prostorne planove koji u planovima nove generacije moraju uključiti sve digitalne konzervatorske podloge u novom modulu e Režimi koje će biti podloga za izradu planova novih generacija, ali i za provedbu izdavanja akata koji prethode gradnji – rekla je između ostalog te je otvorila Konferenciju.

U nastavku, prvi dan, slijedio je radni dio konferencije i to u jutarnjim satima predavanja i panel rasprava na temu ZAŠTITA BAŠTINE I POVIJESNOG URBANOG KRAJOLIKA, a u popodnevnim satima radionica KONZERVATORSKE PODLOGE NOVE GENERACIJE Ministarstva kulture i medija i tvrtke APIS IT.

Drugi dan, u jutarnjem dijelu konferencije bila su predavanja i panel rasprave na temu PROSTORNI PLANOVI KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA i SPUO, PUO, HIA - PRIRODNA I KULTURNA BAŠTINA. Završnu riječ na konferenciji dala je gđa Sneška Quaedvlieg-Mihailovic, generalna tajnica Europe Nostre. U popodnevnim satima radionica PROCJENA UTJECAJA NA BAŠTINU (HIA) - PROCJENA PROMJENE NA PRIMJERU koju su vodili ICOMOS stručnjaci Michael Kloos i Katri Lisitzin.

Kao prigodni program sudionici Konferencije posjetili su FA Linđo koji je upriličio Linđovu reviju za sve pristune.

Treći dan organiziran je izlet u Ston u Veliki Kaštio gdje je predsjednik Društva dao uvodnu riječ o recentnim radovima Društva, a mr.sc. Maja Nodari nadahnutim izlaganjem predočila prisutnima viziju i misiju Društva nakon čega je slijedio obilazak Stona i solana.

PREZENTACIJE:
- Ernesto Ottone - Tekst
- Katarina Horvat Levaj
- Biserka Bilušić Dumbović
- Katia Basili
- Marina Oreb - Tekst
- Bojan Linardić
- Nikša Božić
- Carlo Francini (Martina Franco)

- Barbara Savin - Tekst
- Aljoša Špaleta
- Iva Knego Šoletić - Tekst
- Ivana Katurić
- Aleš Mlakar
- Ines Hrdalo
- Michael Kloos
- Silvia Fernandez Cacho

- Maja Nodari - Tekst HR, Tekst EN, Video

FOTOGALERIJA:
- Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije
- Željko Šoletić

MATERIJALI:
- Liflet - HR
- Liflet - EN
- Knjižica - HR
- Knjižica - EN
- Plakat
- Rollup

MEDIJI:
- Dubrovačko-neretvanska županija
- Društvo prijatelja dubrovačke starine
- Grad Dubrovnik
- Ministarstvo kulture i medija RH
- HRT
- Libero portal
- Libero portal - intervju Marina Oreb
- Dulist
- Dubrovnik Insider
- DubrovnikNet
- DubrovnikNet
- Dubrovački vjesnik